| 2019-12-06 21:52:00 ZANIMLJIVO PREDAVANJE I RADIONICA U ORGANIZACIJI HUUZ-a Sveta Barbara i spravljanje kinča U srijedu, 4. prosinca 2019. godine, naša je škola bila domaćin sastanka voditelja i suradnika učeničkih zadruga Podružnice HUUZ-a Varaždinske županije. Na početku je sve prisutne pozdravila voditeljica Podružnice HUUZ-a Varaždinske županije Snježana Hranić i tajnica HUUZ-a Blanka Horvat. Tople riječi dobrodošlice uputila je svima ravnateljica škole Anđelka Rihtarić i upoznala sve prisutne o radu škole s bogatom prošlošću starom 180 godina.Nakon osvrta na smotru učeničkih zadruga voditeljice Snježane Hranić slijedilo je zanimljivo predavanje o kinču i svetoj Barbari koju je održao Tibor Martan, dipl. etnolog i prof. pedagogije. „Kinč se nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara SZ Hrvatske stoga je potrebno organizirati ovakve skupove UZ koji će vještinu njegove izrade pokušati prenijeti na mlađe naraštaje“, istaknuo je Tibor Martan koji je i predsjednik KUD-a "Magda i Luisa" iz Madžareva. Riječ kinč označava također i tradicijski božićni nakit u svim njegovim oblicima. Spravljanje kinča započinjalo bi na blagdan svete Barbare, 4. prosinca. Kinč su u pravilu izrađivale žene i mlađe djevojke. Na području Varaždinske županije za izradu kinča koristilo se raznobojni krep-papir, slamu, jesenske plodove i tijesto. Najrašireniji je bio papirnati kinč koji se javljao u obliku raznovrsnog cvijeća. Izrađivalo se šipek rože, ivančice, gergine i gerbere. Od papira se izrađivalo i kuglice poznate pod nazivom ježeki i pureki. One su nastajale tako da se papir nabirao na drvenom štapiću, a potom odvijao s njega i vezivao špagom. Kuglice su svojim izgledom podsjećale na purana koji se šepuri. Prema legendi, Barbara je bila kći bogatog trgovca i plemića, lijepa i inteligentna. Živjela je u 3. st., a zbog prelaska na kršćanstvo, vlastiti joj je otac odrubio glavu. S blagdanom sv. Barbare povezani su i razni adventski običaji i vjerovanja. Stavlja se pšenica u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ukras u kućama i crkvama. Drugdje siju pšenicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja na blagdan sv. Barbare odreže se grančica s trešnje, stavi se u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta. Na blagdan sv. Barbare nije se smjelo na panju cijepati drva, oštriti kolje te sjeći živicu i drugo raslinje. Sveta Barbara je i zaštitnica rudara pa se iz štovanja prema svetici toga dana nije smjelo raditi u zemlji, tj. izbjegavalo se kopanje te svi drugi poslovi koji su mogli uzrokovati pomicanje i zadiranje u zemlju. Blagdan sv. Barbare je povezan i s proricanjem vremenskih prilika. Dvije su narodne izreke. Prva proriče izgled vremena na Božić, a druga proriče moguće hladno razdoblje oko Uskrsa ako je na Barbarevo bilo toplo: "Kakvo je vreme na Barbaru, takvu bu i na Božić", "Na Barbaru v pole, za Vuzem na teme". Teme je dio zidanog kućnog štednjaka gdje su u zimskim mjesecima spavala djeca kako bi bila izložena ugodnoj toplini peći . Nakon zanimljivog predavanja o kinču slijedila je radionica izrade božićnih ukrasa od krep papira koju su vješto vodile članice Kulturno-umjetničke udruge „Magda i Luisa“. Zadovoljni, sretni i bogati s još jednim iskustvom završili smo rad u radionici na kojoj se ponovno dokazalo da prenošenje znanja i vještina na ovakav način – ručni rad i iskustvo – ne može zamijeniti nikakva tehnika! Jasenka Minđek, učiteljica
|
| Osnovna škola "Vladimir Nazor" Sveti Ilija |