Osnovna škola "Vladimir Nazor" Sveti Ilija

Spomen-obilježja postavljena su u svim školama kojima je osnivač Varaždinska županija, na inicijativu Županije i pročelnika Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslava Huđeka.

Svečanost je započela himnom u izvedbi Vokalne skupine, a nastavljena je stihovima pjesme „Opomena“ pjesnika Antuna Branka Šimića. Upravo Šimićevi stihovi krase postavljeno spomen-obilježje. Ravnateljica Anđelka Rihtarić potom je pozdravila okupljene: članove obitelji branitelja, predstavnike Udruge veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i 7. gardijske brigade „Puma“, predsjednicu Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskoga rata Ljubicu Florijan-Cerovečki, uzvanike, učenike i djelatnike škole, te im se obratila emotivnim govorom. Istaknula je kako je naša škola u svojoj 185 godina dugoj povijesti imala vrsne učenike, ali imena četiriju najboljih ispisana su na spomen-obilježju, jer su bili prvi kad je bilo najteže. Hrabra su srca branili naš dom, od istoka do zapada, od Vukovara do Dubrovnika, ne kalkulirajući i sa željom da živimo dobro i u miru.

Okupljeni su potom poslušali izvedbu etide na klarinetu te krasnoslov pjesme „Najsvetija žrtva“ pjesnika Nikole Milićevića, a knjižničarka Tatjana Slunjski prezentacijom je predstavila lik i ratni put četiriju hrabrih junaka čija su imena ispisana na spomen-obilježju.

Željko Holi iz Svetoga Ilije rođen je 29. rujna 1966. godine. Osnovnu školu pohađao je od 1972. do 1980., a u Domovinski se rat priključio 9. kolovoza 1991. godine. Od 10. travnja 1993. godine bio je pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“, a u ratu je obnašao dužnost vozača-teklića. Poginuo je na Dinari 5. svibnja 1995. godine.

Stjepan Kaniški rođen je 28. veljače 1960. godine, a svoj je život provodio u Seketinu, Osnovnu je školu pohađao od 1967. do 1975. godine. U Domovinski se rat priključio 26. srpnja 1991. godine kao pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Ranjen je 29. listopada 1991. godine u Starome Grabovcu, a poginuo je na Južnome bojištu, u dubrovačkome prigradskom naselju Mravinjac, 11. srpnja 1992. godine.

Krešimir Kapeš rođen je 8. kolovoza 1967. godine. Živio je u Beretincu, a osnovnu je školu pohađao od 1974. do 1982. godine. U Domovinski se rat priključio 8. listopada 1991. godine te je obnašao dužnost zapovjednika desetine minobacača 120 mm. Bio je pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“ od njenoga osnutka 23. prosinca 1992. godine. Preminuo je 13. ožujka 1994. godine.

Stjepan Labaš rođen je 24. studenoga 1961. godine. Rodom je iz Križanca, a osnovnu je školu pohađao od 1968. do 1976. godine. U Domovinski se rat priključio 26. srpnja 1991. godine, a od osnutka 7. gardijske brigade „Puma“ bio je njezin pripadnik. Obnašao je dužnost zapovjednika voda. Poginuo je u akciji Drače, jednoj u nizu akcija oslobađanja zadarskoga zaleđa, 5. ožujka 1993. godine.

Knjižničarka je naglasila da se otkrivanjem spomen-obilježja šalje poruka učenicima da su za slobodu u kojoj danas svi uživamo, među brojnima, zaslužna i ova hrabra četvorica. Istaknula je da im zauvijek trebamo biti zahvalni, a postavljeno spomen-obilježje obvezuje nas na poštivanje i čuvanje uspomene na one nikada ugasle zvijezde koje su svoje živote dale za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Naši su im učenici zahvalili svojim nastupima. Učenica Paula Štimec Protrka (6. b) krasnoslovila je pjesmu „Opomena“, a Franka Barulek (7. a) pjesmu „Najsvetija žrtva“. Njih su za nastup pripremale učiteljice Hrvatskoga jezika Sunčana Lelkić i Maja Priher. Klarinetist Toma Šredl (6. b) izveo je etidu na klarinetu, a Vokalna skupina himnu i pjesmu „Moja domovina“, kojom je završena svečanost. Njih je za nastup pripremala učiteljica Glazbene kulture Jelena Keretić. Zid na kojem je postavljeno spomen obilježje prigodnim je motivima oslikala učiteljica Likovne kulture Dijana Piskač.

Sunčana Lelkić, učiteljica Hrvatskoga jezika

Fotografije snimile: Tatjana Slunjski i Maja Priher

Spomen-obilježja postavljena su u svim školama kojima je osnivač Varaždinska županija, na inicijativu Županije i pročelnika Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslava Huđeka.

Svečanost je započela himnom u izvedbi Vokalne skupine, a nastavljena je stihovima pjesme „Opomena“ pjesnika Antuna Branka Šimića. Upravo Šimićevi stihovi krase postavljeno spomen-obilježje. Ravnateljica Anđelka Rihtarić potom je pozdravila okupljene: članove obitelji branitelja, predstavnike Udruge veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i 7. gardijske brigade „Puma“, predsjednicu Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskoga rata Ljubicu Florijan-Cerovečki, uzvanike, učenike i djelatnike škole, te im se obratila emotivnim govorom. Istaknula je kako je naša škola u svojoj 185 godina dugoj povijesti imala vrsne učenike, ali imena četiriju najboljih ispisana su na spomen-obilježju, jer su bili prvi kad je bilo najteže. Hrabra su srca branili naš dom, od istoka do zapada, od Vukovara do Dubrovnika, ne kalkulirajući i sa željom da živimo dobro i u miru.

Okupljeni su potom poslušali izvedbu etide na klarinetu te krasnoslov pjesme „Najsvetija žrtva“ pjesnika Nikole Milićevića, a knjižničarka Tatjana Slunjski prezentacijom je predstavila lik i ratni put četiriju hrabrih junaka čija su imena ispisana na spomen-obilježju.

Željko Holi iz Svetoga Ilije rođen je 29. rujna 1966. godine. Osnovnu školu pohađao je od 1972. do 1980., a u Domovinski se rat priključio 9. kolovoza 1991. godine. Od 10. travnja 1993. godine bio je pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“, a u ratu je obnašao dužnost vozača-teklića. Poginuo je na Dinari 5. svibnja 1995. godine.

Stjepan Kaniški rođen je 28. veljače 1960. godine, a svoj je život provodio u Seketinu, Osnovnu je školu pohađao od 1967. do 1975. godine. U Domovinski se rat priključio 26. srpnja 1991. godine kao pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Ranjen je 29. listopada 1991. godine u Starome Grabovcu, a poginuo je na Južnome bojištu, u dubrovačkome prigradskom naselju Mravinjac, 11. srpnja 1992. godine.

Krešimir Kapeš rođen je 8. kolovoza 1967. godine. Živio je u Beretincu, a osnovnu je školu pohađao od 1974. do 1982. godine. U Domovinski se rat priključio 8. listopada 1991. godine te je obnašao dužnost zapovjednika desetine minobacača 120 mm. Bio je pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“ od njenoga osnutka 23. prosinca 1992. godine. Preminuo je 13. ožujka 1994. godine.

Stjepan Labaš rođen je 24. studenoga 1961. godine. Rodom je iz Križanca, a osnovnu je školu pohađao od 1968. do 1976. godine. U Domovinski se rat priključio 26. srpnja 1991. godine, a od osnutka 7. gardijske brigade „Puma“ bio je njezin pripadnik. Obnašao je dužnost zapovjednika voda. Poginuo je u akciji Drače, jednoj u nizu akcija oslobađanja zadarskoga zaleđa, 5. ožujka 1993. godine.

Knjižničarka je naglasila da se otkrivanjem spomen-obilježja šalje poruka učenicima da su za slobodu u kojoj danas svi uživamo, među brojnima, zaslužna i ova hrabra četvorica. Istaknula je da im zauvijek trebamo biti zahvalni, a postavljeno spomen-obilježje obvezuje nas na poštivanje i čuvanje uspomene na one nikada ugasle zvijezde koje su svoje živote dale za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Naši su im učenici zahvalili svojim nastupima. Učenica Paula Štimec Protrka (6. b) krasnoslovila je pjesmu „Opomena“, a Franka Barulek (7. a) pjesmu „Najsvetija žrtva“. Njih su za nastup pripremale učiteljice Hrvatskoga jezika Sunčana Lelkić i Maja Priher. Klarinetist Toma Šredl (6. b) izveo je etidu na klarinetu, a Vokalna skupina himnu i pjesmu „Moja domovina“, kojom je završena svečanost. Njih je za nastup pripremala učiteljica Glazbene kulture Jelena Keretić. Zid na kojem je postavljeno spomen obilježje prigodnim je motivima oslikala učiteljica Likovne kulture Dijana Piskač.

Sunčana Lelkić, učiteljica Hrvatskoga jezika

Fotografije snimile: Tatjana Slunjski i Maja Priher

Spomen-obilježja postavljena su u svim školama kojima je osnivač Varaždinska županija, na inicijativu Županije i pročelnika Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslava Huđeka.

Svečanost je započela himnom u izvedbi Vokalne skupine, a nastavljena je stihovima pjesme „Opomena“ pjesnika Antuna Branka Šimića. Upravo Šimićevi stihovi krase postavljeno spomen-obilježje. Ravnateljica Anđelka Rihtarić potom je pozdravila okupljene: članove obitelji branitelja, predstavnike Udruge veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i 7. gardijske brigade „Puma“, predsjednicu Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskoga rata Ljubicu Florijan-Cerovečki, uzvanike, učenike i djelatnike škole, te im se obratila emotivnim govorom. Istaknula je kako je naša škola u svojoj 185 godina dugoj povijesti imala vrsne učenike, ali imena četiriju najboljih ispisana su na spomen-obilježju, jer su bili prvi kad je bilo najteže. Hrabra su srca branili naš dom, od istoka do zapada, od Vukovara do Dubrovnika, ne kalkulirajući i sa željom da živimo dobro i u miru.

Okupljeni su potom poslušali izvedbu etide na klarinetu te krasnoslov pjesme „Najsvetija žrtva“ pjesnika Nikole Milićevića, a knjižničarka Tatjana Slunjski prezentacijom je predstavila lik i ratni put četiriju hrabrih junaka čija su imena ispisana na spomen-obilježju.

Željko Holi iz Svetoga Ilije rođen je 29. rujna 1966. godine. Osnovnu školu pohađao je od 1972. do 1980., a u Domovinski se rat priključio 9. kolovoza 1991. godine. Od 10. travnja 1993. godine bio je pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“, a u ratu je obnašao dužnost vozača-teklića. Poginuo je na Dinari 5. svibnja 1995. godine.

Stjepan Kaniški rođen je 28. veljače 1960. godine, a svoj je život provodio u Seketinu, Osnovnu je školu pohađao od 1967. do 1975. godine. U Domovinski se rat priključio 26. srpnja 1991. godine kao pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Ranjen je 29. listopada 1991. godine u Starome Grabovcu, a poginuo je na Južnome bojištu, u dubrovačkome prigradskom naselju Mravinjac, 11. srpnja 1992. godine.

Krešimir Kapeš rođen je 8. kolovoza 1967. godine. Živio je u Beretincu, a osnovnu je školu pohađao od 1974. do 1982. godine. U Domovinski se rat priključio 8. listopada 1991. godine te je obnašao dužnost zapovjednika desetine minobacača 120 mm. Bio je pripadnik 7. gardijske brigade „Puma“ od njenoga osnutka 23. prosinca 1992. godine. Preminuo je 13. ožujka 1994. godine.

Stjepan Labaš rođen je 24. studenoga 1961. godine. Rodom je iz Križanca, a osnovnu je školu pohađao od 1968. do 1976. godine. U Domovinski se rat priključio 26. srpnja 1991. godine, a od osnutka 7. gardijske brigade „Puma“ bio je njezin pripadnik. Obnašao je dužnost zapovjednika voda. Poginuo je u akciji Drače, jednoj u nizu akcija oslobađanja zadarskoga zaleđa, 5. ožujka 1993. godine.

Knjižničarka je naglasila da se otkrivanjem spomen-obilježja šalje poruka učenicima da su za slobodu u kojoj danas svi uživamo, među brojnima, zaslužna i ova hrabra četvorica. Istaknula je da im zauvijek trebamo biti zahvalni, a postavljeno spomen-obilježje obvezuje nas na poštivanje i čuvanje uspomene na one nikada ugasle zvijezde koje su svoje živote dale za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Naši su im učenici zahvalili svojim nastupima. Učenica Paula Štimec Protrka (6. b) krasnoslovila je pjesmu „Opomena“, a Franka Barulek (7. a) pjesmu „Najsvetija žrtva“. Njih su za nastup pripremale učiteljice Hrvatskoga jezika Sunčana Lelkić i Maja Priher. Klarinetist Toma Šredl (6. b) izveo je etidu na klarinetu, a Vokalna skupina himnu i pjesmu „Moja domovina“, kojom je završena svečanost. Njih je za nastup pripremala učiteljica Glazbene kulture Jelena Keretić. Zid na kojem je postavljeno spomen obilježje prigodnim je motivima oslikala učiteljica Likovne kulture Dijana Piskač.

Sunčana Lelkić, učiteljica Hrvatskoga jezika

Fotografije snimile: Tatjana Slunjski i Maja Priher