Osnovna škola "Vladimir Nazor" Sveti Ilija

Slušajući predavanje, saznali smo da glagoljice još uvijek ima oko nas o čemu svjedoče brojni natpisi na starim kućama i crkvama. Tako se nama najbliži glagoljaški natpis nalazi u Varaždinskim Toplicama gdje na križu pored groba Antuna Kukuljevića piše Zahvalni sin svome otcu (Ivan Kukuljević Sakcinski svome otcu Antunu). Govoreći o Bašćanskoj ploči, profesor je naglasio da je ona najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti jer je prvi puta hrvatsko ime zapisano hrvatskim jezikom i hrvatskim glagoljičkim pismom. Preporučio je učenicima da u Hrvatskoj akademiji znanosti u umjetnosti u Zagrebu, ako nisu, svakako pogledaju original ove 800 kilograma teške ploče koja potječe iz oko 1100. godine. Učenici su sa zanimanjem slušali profesora kada je vrlo nadahnuto i dojmljivo govorio ulomke teksta Bašćanske ploče, a potom i tekst Očenaša na starohrvatskom jeziku.

Želeći nam naglasiti kakvu vrijednost predstavljaju, profesor je govorio i o hrvatskim glagoljskim knjigama koje se nalaze izvan domovine, u čak 27 zemalja svijeta, od Carigrada do Washingtona. Drugi narodi uviđaju njihovu dragocjenost, ne žele ih vratiti ni pod koju cijenu, pa ih čak spominju i kao dio vlastite kulturne baštine. Jedna od njih je Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine. Profesor je donio u školu i učenicima s ponosom pokazao luksuzno faksimilno izdanje Hrvojeva misala koje je vjerno izvornom rukopisu u svemu, pa čak i u papiru koji je poput pergamene. Spomenuti Misal jedna od najljepše iluminiranih glagoljskih knjiga čiji su inicijali ukrašeni listićima zlata, a original se čuva u Carigradu.

Profesor Žubrinić, inače je profesor matematike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a proučavanjem glagoljice bavi se već dvadesetak godina. Svoje predavanje temeljio je na prikazu Male enciklopedije hrvatske glagoljice - svoje mrežne stranice o glagoljici i glagoljskim spomenicima.

Slušajući predavanje ovog entuzijasta i zaljubljenika u bogatu glagoljašku baštinu i hrvatsku pismenost, učenici su mogli vidjeti da je ljubav početak i temelj svakoga znanja i umijeća i da tematika poput glagoljaštva može postati dostupna svima koji žele nešto više čuti, razumjeti i naučiti.

Na kraju predavanja ravnateljica je zahvalila predavaču, a učenica Dunja Hrastić (7.a) uručila mu je unikatni ručno izrađeni zidni sat s motivima glagoljice i velikim glagoljičkim inicijalom D. Dunja je sat izradila u stilu shabby chic na satovima Likovne grupe koju vodi učiteljica Dijana Piskač.

Nadamo se da će profesor Žubrinić i dalje surađivati s našom školom, a njegovo predavanje pobuditi zanimanje naših učenika za učenjem glagoljice - našeg tisućljetnog narodnog pisma i našeg najvećeg blaga.

Tatjana Slunjski

Fotografije snimile: Maja Priher i Tatjana Slunjski

Slušajući predavanje, saznali smo da glagoljice još uvijek ima oko nas o čemu svjedoče brojni natpisi na starim kućama i crkvama. Tako se nama najbliži glagoljaški natpis nalazi u Varaždinskim Toplicama gdje na križu pored groba Antuna Kukuljevića piše Zahvalni sin svome otcu (Ivan Kukuljević Sakcinski svome otcu Antunu). Govoreći o Bašćanskoj ploči, profesor je naglasio da je ona najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti jer je prvi puta hrvatsko ime zapisano hrvatskim jezikom i hrvatskim glagoljičkim pismom. Preporučio je učenicima da u Hrvatskoj akademiji znanosti u umjetnosti u Zagrebu, ako nisu, svakako pogledaju original ove 800 kilograma teške ploče koja potječe iz oko 1100. godine. Učenici su sa zanimanjem slušali profesora kada je vrlo nadahnuto i dojmljivo govorio ulomke teksta Bašćanske ploče, a potom i tekst Očenaša na starohrvatskom jeziku.

Želeći nam naglasiti kakvu vrijednost predstavljaju, profesor je govorio i o hrvatskim glagoljskim knjigama koje se nalaze izvan domovine, u čak 27 zemalja svijeta, od Carigrada do Washingtona. Drugi narodi uviđaju njihovu dragocjenost, ne žele ih vratiti ni pod koju cijenu, pa ih čak spominju i kao dio vlastite kulturne baštine. Jedna od njih je Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine. Profesor je donio u školu i učenicima s ponosom pokazao luksuzno faksimilno izdanje Hrvojeva misala koje je vjerno izvornom rukopisu u svemu, pa čak i u papiru koji je poput pergamene. Spomenuti Misal jedna od najljepše iluminiranih glagoljskih knjiga čiji su inicijali ukrašeni listićima zlata, a original se čuva u Carigradu.

Profesor Žubrinić, inače je profesor matematike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a proučavanjem glagoljice bavi se već dvadesetak godina. Svoje predavanje temeljio je na prikazu Male enciklopedije hrvatske glagoljice - svoje mrežne stranice o glagoljici i glagoljskim spomenicima.

Slušajući predavanje ovog entuzijasta i zaljubljenika u bogatu glagoljašku baštinu i hrvatsku pismenost, učenici su mogli vidjeti da je ljubav početak i temelj svakoga znanja i umijeća i da tematika poput glagoljaštva može postati dostupna svima koji žele nešto više čuti, razumjeti i naučiti.

Na kraju predavanja ravnateljica je zahvalila predavaču, a učenica Dunja Hrastić (7.a) uručila mu je unikatni ručno izrađeni zidni sat s motivima glagoljice i velikim glagoljičkim inicijalom D. Dunja je sat izradila u stilu shabby chic na satovima Likovne grupe koju vodi učiteljica Dijana Piskač.

Nadamo se da će profesor Žubrinić i dalje surađivati s našom školom, a njegovo predavanje pobuditi zanimanje naših učenika za učenjem glagoljice - našeg tisućljetnog narodnog pisma i našeg najvećeg blaga.

Tatjana Slunjski

Fotografije snimile: Maja Priher i Tatjana Slunjski

Slušajući predavanje, saznali smo da glagoljice još uvijek ima oko nas o čemu svjedoče brojni natpisi na starim kućama i crkvama. Tako se nama najbliži glagoljaški natpis nalazi u Varaždinskim Toplicama gdje na križu pored groba Antuna Kukuljevića piše Zahvalni sin svome otcu (Ivan Kukuljević Sakcinski svome otcu Antunu). Govoreći o Bašćanskoj ploči, profesor je naglasio da je ona najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti jer je prvi puta hrvatsko ime zapisano hrvatskim jezikom i hrvatskim glagoljičkim pismom. Preporučio je učenicima da u Hrvatskoj akademiji znanosti u umjetnosti u Zagrebu, ako nisu, svakako pogledaju original ove 800 kilograma teške ploče koja potječe iz oko 1100. godine. Učenici su sa zanimanjem slušali profesora kada je vrlo nadahnuto i dojmljivo govorio ulomke teksta Bašćanske ploče, a potom i tekst Očenaša na starohrvatskom jeziku.

Želeći nam naglasiti kakvu vrijednost predstavljaju, profesor je govorio i o hrvatskim glagoljskim knjigama koje se nalaze izvan domovine, u čak 27 zemalja svijeta, od Carigrada do Washingtona. Drugi narodi uviđaju njihovu dragocjenost, ne žele ih vratiti ni pod koju cijenu, pa ih čak spominju i kao dio vlastite kulturne baštine. Jedna od njih je Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine. Profesor je donio u školu i učenicima s ponosom pokazao luksuzno faksimilno izdanje Hrvojeva misala koje je vjerno izvornom rukopisu u svemu, pa čak i u papiru koji je poput pergamene. Spomenuti Misal jedna od najljepše iluminiranih glagoljskih knjiga čiji su inicijali ukrašeni listićima zlata, a original se čuva u Carigradu.

Profesor Žubrinić, inače je profesor matematike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a proučavanjem glagoljice bavi se već dvadesetak godina. Svoje predavanje temeljio je na prikazu Male enciklopedije hrvatske glagoljice - svoje mrežne stranice o glagoljici i glagoljskim spomenicima.

Slušajući predavanje ovog entuzijasta i zaljubljenika u bogatu glagoljašku baštinu i hrvatsku pismenost, učenici su mogli vidjeti da je ljubav početak i temelj svakoga znanja i umijeća i da tematika poput glagoljaštva može postati dostupna svima koji žele nešto više čuti, razumjeti i naučiti.

Na kraju predavanja ravnateljica je zahvalila predavaču, a učenica Dunja Hrastić (7.a) uručila mu je unikatni ručno izrađeni zidni sat s motivima glagoljice i velikim glagoljičkim inicijalom D. Dunja je sat izradila u stilu shabby chic na satovima Likovne grupe koju vodi učiteljica Dijana Piskač.

Nadamo se da će profesor Žubrinić i dalje surađivati s našom školom, a njegovo predavanje pobuditi zanimanje naših učenika za učenjem glagoljice - našeg tisućljetnog narodnog pisma i našeg najvećeg blaga.

Tatjana Slunjski

Fotografije snimile: Maja Priher i Tatjana Slunjski