Osnovna škola "Vladimir Nazor" Sveti Ilija

… o osnovnoškolskim problemima učenika u 21. stoljeću

ZBOGOM ZAKLJUČIVANJU OCJENA NA POLUGODIŠTU

Svi znamo da su ukinute zaključne ocjene na polugodištu. Kakve promjene donosi ta odluka u školstvu? S čime su učenici i nastavnici suočeni?

 Ministar znanosti, obrazovanja i sporta ukidanjem zaključnog ocjenjivanja na polugodištu u osnovnim i srednjim školama napravio je potez s neznanim posljedicama u školstvu. Naime, on smatra kako je to predstavljalo učenicima, ali i profesorima, velik stres i nervozu na kraju polugodišta. Prvo polugodište traje kraće pa ocjene nemaju jednaku težinu onima zaključenim na kraju godine, a isto tako ispravljanje loših ocjena na početku drugog polugodišta troši vrijeme koje bi se kvalitetnije provelo u ponavljanju i obrađivanju novog gradiva. Njegova odluka prihvaćena je na različite načine. Pohvalili su je iz Agencije za odgoj i obrazovanje i iz Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod. Većina učitelja i učenika ne slaže se s tom odlukom. Na internetskom portalu piše kako je usprkos brojnih žalbi učenika i učitelja koje su bile slane u Ministarstvo, ministar Jovanović jasno i glasno donio odluku: „Ukida se zaključno ocjenjivanje na polugodištu!''

    Na razmišljanje o toj temi potaknulo me vlastito nezadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo mnogih učenika. Istina je, prvo polugodište završilo je s manje stresa i pritisaka uoči praznika, ali većinu učenika je ova odluka demotivirala u redovitom učenju. Učenici su se prvo polugodište opustili, njihovo učenje je bilo slabije te nisu marili previše za time kakve ocjene imaju jer misle da će imati dovoljno vremena za ispravljanje. Odgađanje obveza dovelo je samo do gomilanja gradiva, a istina je da većina učenika i inače uči kampanjski. Ali kako će biti na kraju školske godine? Tada je uvijek sve užurbano, svi žele nešto ispraviti, bezuspješno se javljaju iz sata u sat. E, tu će se javiti problem što nije bilo zaključivanja na prvom polugodištu jer te su ocjene većinu učenika motivirale za rad. Smatram da je ova odluka ministra loša.

    Zaključna ocjena bila je dobar pokazatelj učenicima kojim smjerom kreću i kakvo je njihovo znanje. Uz te ocjene mogli su se orijentirati, a pogotovo učenici sedmih i osmih razreda kojima su ocjene važne za upise u srednje škole. Razgovarajući s profesorima i učenicima o ovoj odluci, došla sam do zaključka da se ih većina ne slaže se s njom. Tom odlukom učiteljima se nije olakšao posao jer su na kraju polugodišta dijelili pisana izvješća na kojima su, umjesto jedne zaključne ocjene, morali upisati ocjene iz svih elemenata pojedinih predmeta, kao i vladanja.

     Očito je ministar zaboravio kako je njemu bilo u školi pa sada svima otežava život. Prije nego li je donio odluku, trebao je razmisliti kako će to utjecati na život mladih, ali i na njegov ugled. Voljela bih da je barem jedan dan došao u naše školske klupe, prolistao udžbenike i vidio načine rada učitelja. Sigurna sam da bi odmah povukao svoju odluku. Zašto?! Pa vjerojatno bi shvatio koliko tu ima gradiva, kako je učiteljima teško sa stalnim promjenama želja i prohtjeva novih ministara. Shvatio bi kako je teško biti učenik u 21.stoljeću.

     Da sam ja ministrica, rasteretila bih učenike i smanjila nastavno gradivo jer su učenici preopterećeni suvišnim i nepotrebnim sadržajima. Udžbenici bi bili sažetiji i tanji, a školske torbe sve lakše. Zašto?! Učenici bi imali više slobodnog vremena, a vikende bi mogli bez opterećenja provoditi sa svojima roditeljima i prijateljima.

Ivona Hrastić, 7. razred

NOVINARSKA VRSTA: kritički osvrt

JESTE LI ZNALI?

Zanimljivosti prikupio Domagoj Jurišak, 7.a

ZAŠTO?

Zašto ne može biti života na Mjesecu?

Znanstvenici su prilično sigurni da na Mjesecu nema i nikad nije bilo života. Naime, zbog nepostojanja atmosfere, na Mjesecu nema kisika, pa prema tome nema niti zaštite od opasnog Sunčeva zračenja. Vrlo vjerojatno nikada nije ni bilo vode. Dok na Zemlji temperatura blago varira između dana i noći, na Mjesecu temperature dostižu krajnje vrijednosti od +120 Celzijevih stupnjeva kad je izložen Sunčevu svjetlu, pa do -150 Celzijevih stupnjeva kad je u sjeni. Ove velike promjene potaknute su mnogo duljim trajanjem dana i noći negoli na Zemlji.

Zašto postoji škola?

Da bi ljudi bili obrazovni, da bi mogli naći posao i da bi mogli preživjeti u današnjem svijetu.

Zašto crni atletičari trče brže od bijelaca?

Razlog je fiziološke naravi. Zbog anatomije stopala crnci imaju bolji odraz, te postoje određene razlike na razini mišića:crnci imaju genetski više brzih miofibrila od bijelaca. Brzi miofibrili (funkcionalna mišićna jedinica) služe za kratkotrajne napore poput trčanja.

Zašto  munja uvijek prethodi grmljavini?

Munja je jaka svjetlost koja nastaje električnim pražnjenjem u atmosferi, a grmljavina je zvučna pojava koja nastaje naglim širenjem zraka oko mjesta izbijanja iskre, kad se zrak zagrije strahovito brzo za više tisuća stupnjeva. Obje pojave se događaju istovremeno, ali grmljavinu čujemo poslije munje jer se svijetlost širi većom brzinom od zvuka. Brzina svjetla iznosi oko 300 000 km/h , a brzina zvuka 1235 km/h.

Zašto neće grom u koprive?

Grom traži najlakši put da se isprazni u tlo i zato ga privlače najviše točke kao što su stabla. Osim toga biljni sokovi stabala sadrže minerale koji djeluju kao vodiči. I visoke zgrade privlače munje zbog ugrađenih gromobrana koji odvode električnu energiju u zemlju, a da ne izazovu štetu na građevini.

Zašto kopriva peče?

Zato jer je list koprive prekriven s puno malih bodljica koje lako mogu probiti našu kožu. Na vrhu svake bodljice je mjehurić s kiselinom koja izaziva osjet pečenja, svrbeža i plikova.

Zašto kamen pravi krugove u vodi?

Kad padne u vodu, kamen probije njezinu površinu i padne ravno na dno. Udarac kamena stvara valove koji se ravnomjerno šire na sve strane. Svaka se tekućina od udarca ustalasa u pravilnim krugovima. Udarac kamena o vodu zapravo potrese tekućinu. Taj se potres postupno prenosi s jedne čestice vode na drugu u obliku vibracija koje se na površini vide u obliku nabora. Snaga udarca prenosi se u koncentričnim kružnim valovima, a kružne su linije sve veće i slabije izražene kako se više udaljavaju od mjesta udara, pa se na koncu  i posve izgube. Krugovi u vodi nastaju, dakle, zbog svojstva vode da vibracije od potresa ravnomjerno prima i ravnomjerno prenosi dalje.

Zašto mačka prede?

Mačka prede ako je sita i zadovoljna: kad je gladimo, kada se umiljava ili kad udobno leži sklupčana kraj tople peći. To je njezin način da svojoj okolini pokaže kako joj je lijepo. Osjećaj zadovoljstva mačka izražava posebnim zvukom koji nazivamo predenjem, zato što je ujednačen i pravilan kao predivo u rukama spretne prelje. Mačka ne otvara njušku dok prede: Samo joj glasnice trepere i stvaraju karakterističan  prigušen zvuk. Dok prede, mačka je spokojna i mirna i neće ogrepsti, ali čim prestane presti to znači da je promijenila raspoloženje.

Zašto cvrčak cvrči?

Cvrčak se ne glasa ni kao mi ni kao ptice. On je kukac i nema glasa. Cvrčanje koje čujemo izaziva brzo struganje dviju opni ispod cvrčkova trbuha. Cvrčak se tako oglašava kada jede. Samo cvrčak mužjak cvrči. On ima ispod trbuha dva „glazbala“ u obliku pokretnih opni prekrivenih poklopcima. Te opnice pokreću mišići i to tako brzo da njihovo treperenje čujemo kao neprekidan zvuk. Cvrčak cvrči čitav dan, ali kad padne mrak utihne i odlazi na počinak. Njegova se pjesma najbolje čuje sredinom ljeta, kada su cvrčci u punoj životnoj aktivnosti. Inače, oni se hrane sokovima bilja, a ima ih različitih veličina i vrsta.

Zašto ljudi nemaju rep?

Ljudi imaju rep, ali on je posve malen i nalazi se unutra, u našem tijelu te se ne vidi. Naš je rep zapravo završetak kralješnice u donjem dijelu leđa. U životinja rep je produljen izvan leđa, pa je kraći ili dulji, ali uvijek vidljiv.

Zašto nam noge utrnu?

To je zbog toga jer kroz naše tijelo neprekidno i u istom ritmu kola (cirkulira) krv  pod istim tlakom. Za takvo pravilno kolanje krvi potrebno je da tijelo bude u pravilnom položaju. Ako na neki način poremetimo normalan položaj tijela (ako savijemo ruku ili nogu ili ako ležimo na ruci),  cirkulacija postaje usporena i otežana. Taj dio tijela utrne.

Zašto se naježimo kad nam je hladno?

Kad nam je hladno, koža se naježi: time nas ona brani od hladnoće, jer naše tijelo mora imati uvijek približno jednaku temperaturu. U korijenu svake dlake i dlačice postoji majušni mišić koji omogućuje neke pokrete, tj. ono što nazivamo „ježenjem“.

Zašto neke čaše sviraju?

Najbolje  „sviraju“ čaše napravljene od plemenitog stakla – kristala. Kristal je fino staklo sa čvrstom i čistom strukturom i zato zatreperi na svaki udar. Ako lagano povučemo prstom po rubu kristalne čaše, ona će treperiti uvijek u istom tonu. Ako  u čaši ima više vode,  to je veći ton.

Zašto nas sjena uvijek prati?

Sjenu stvara naše tijelo: s jedne strane sja svjetlost, u sredini smo mi, a na drugoj strani naša sjena. Pomaknemo li se – pomakne se i ona. Zato ne možemo zgaziti svoju sjenu.

Zašto plačemo kad režemo luk?

Kad režemo luk i njega u naše oči dolazi oštro isparavanje od kojeg nam oči zasuze. To je zato što u luku ima lako hlapljivog soka koji nadražuje oči pa se one brane suzama.

Zašto netko ima pjege?

Boju našoj koži daje jedna posebna tvar koja se zove pigment. Ako negdje ima više pigmenta, onda se tamo stvaraju pjege. To je najčešće na licu. I ako se mnogo ili naglo sunčamo, možemo dobiti pjege jer se na sunčevu svjetlu pigment stvara brže i više.

Zanimljivosti prikupio Domagoj Jurišak, 7.a