Osnovna škola "Vladimir Nazor" Sveti Ilija

Multimedijalci, novinari i dodaši na terenskoj nastavi

POSJET  ZGRADI VEČERNJEG LISTA, TISKARI ZAGREB TE SAJMU KNJIGA INTERLIBER

Učenici Novinarske i Multimedijske grupe te dodaši i dodašice iz hrvatskog jezika 14. listopada su posjetili zgradu Večernjeg lista, Tiskaru Zagreb te  sajam knjiga Interliber. Pratile su ih učiteljica Maja Priher i Martina Barulek te knjižničar Saša Sokol.

Boravak u Zagrebu učenici su iskoristili kako bi posjetili redakciju Večernjeg lista. Učenici su imali priliku saznati kako izgleda jedan dan novinara te kako funkcionira novinarska redakcija. Razgovarali su s novinarom i komentatorom Borisom Rašetom te fotoreporterom Sinišom Hančićem. Učenici će ovaj posjet pamtiti i po knjigama koje su dobili na poklon te ugodnoj i toploj dobrodošlici.

Nakon toga učenici su posjetili Tiskaru koja je oduševila sve učenike. Imali su priliku iz prve ruke vidjeti kako se tiskaju novine .

Ovogodišnji popularni sajam knjiga Interliber privukao je mnogobrojne posjetitelje, a među njima i trideset i sedam učenika iz naše škole. Ovogodišnji  sajam knjige predstavio se velikim brojem izlagača koji su po sniženim cijenama nudili mnoštvo različitih naslova. Prošetali smo do svih izdavača i vidjeli prekrasnih naslova po vrlo povoljnim cijenama, tako da si je svatko mogao pronaći nešto po svom izboru.

Izlet je bio edukativan i nadamo se da će takvih izleta biti više.

                        Magdalena Jurišak i Paula Lisičak, 8.b

SAZNALI SMO

Tiskara ZAGREB

• sve se radi kompjuterski
• sve što se tiče potrošnje je poslovna tajna
• zaposleno je 120 ljudi, a u proizvodnji 90
• da bi tiskali novine,  prvo iz redakcije dobiju strane (PDF-ove), to se kompjuterskim putem šalje na CTP,  a to je kompjuterski prijelaz odmah na ploču,  ploče odlaze u tiskarski stroj, tamo se tiska na papir i gotov proizvod odlazi odmah u otpremu gdje se pakira i zatim distribuira
• ako novine imaju grešku, zaustavi se rotacija, promijeni se tamo gdje je greška, a sve novine koje su imale grešku idu u kontejner za otpadni  papir
• u tiskari su  3 rotacije različitog formata, 3 stroja za  pripremu, bubnjevi, ulagačice, a svaki stroj ima svoj izlaz

Ivona Hrastić, 7.b

Večernji list / 24 sata

• radni dan novinara započinje u 10h, a završi oko 17 ili 18h, a ako je neki iznenadni događaj,  onda se radni dan zna rastegnut do 1 ili 2 sata u noć
• u 10h i u 13h se održavaju sastanci na kojima se razgovara koje će  teme iz pojedine rubrike biti objavljene
• iz novina i preko televizije  se vidi što se događa u svijetu, odrede se glavne teme koje će taj dan biti obrađivane, a one se dodjele novinarima
• kad su tek pokrenute novine 24 sata, u toj zgradi su bile samo Dnevne novine, a onda je za neko vrijeme pokrenut i Internetski portal
• u ovih 7 godina, ovdje je pokrenuto skoro 20 platformi;  sada imaju dnevne novine 24 sata,  izdaju Tjednik svakog petka , 24 sata express, Internet portal, Zdravu kravu,  Pametnu kunu ,  glasnik Njuškalo…
• danas je tehnički puno lakše raditi jer se prije kojih dvadesetak godina nije moglo tako komunicirati kao danas; putem e-maila,  interneta i sl. 
• danas je sve teže prodati novine jer sada postoji velika internetska konkurencija, a i tu je loše stanje u državi
• novinarstvo nije uopće rutinski posao jer se svaki dan obrađuje nova tema,a tu je i njegova posebnost
• imaju najveću nakladu i predstavile su veliko iznenađenje kad su se pojavila na tržištu
• prve njihove novine su imale velike slike s malo teksta
• Internet članci trebaju biti jako eksplozivni i kratki
• problem s novinama na internetu jest da se mora angažirati mnogo ljudi da bi se napravile novine, a ljudi svemu tome imaju besplatan pristup

Ivona Hrastić, 7.b  

Razgovor s novinarom i komentatorom Borisom Rašetom

 GODINAMA ODAN SVOM NOVINARSKOM POZIVU

U posjetu redakciji 24 sata i Večernjeg lista razgovarali smo s novinarom Borisom Rašetom koji nam je otkrio mnoge stvari o novinarskom životu. Ovim poslom bavi se već 20 godina i ne bi ga nikada mijenjao.

Je li teško pronaći posao novinara?

Danas je jako teško, zato što propada dosta novina na kojima radi preko stotina ljudi,a na burzi ima između 400 i 500 nezaposlenih novinara.

Koliko novinara radi ovdje?
U samoj redakciji novina ih je negdje preko 130, s time da izdajemo još Večernji list i Poslovni  dnevnik, a na televiziji je oko 20 ljudi, tako da ih je sve skupa negdje oko  500.  

Opišite nam jedan svoj radni dan.

Na posao dođem u 10 h, a tada već urednici dogovaraju teme. Kada dođem, prvo popijem kavu jer mi to treba da se razbudim, onda dobijem sve dnevne novine, pa čitam članke, portale, stanje na burzi, gledam sjednicu Sabora, a pravi posao počinje negdje oko pola 12 h. Sjednemo i zovemo da provjerimo teme koje smo dobili ili pregledavamo Internet. Oko 14h dobijemo gotove strane na kojima će biti članak, a to se završi negdje oko 17h . Kad se tekst napiše, šalje se na lektoriranje, pa ga lektor provjeri je li pravopisno točan, a tekst onda ide u tisak.

Jeste li ikada imali neugodnosti zbog članka koji ste napisali?

Uvijek ima neugodnosti. Nekada nas ljudi tuže za klevetu ili za uvredu. Ako mi i napišemo istinu, a njih to uvrijedi, onda nas tuže i mogu tražiti novčanu odštetu po nekoliko desetaka tisuća kuna. 

Kakav mora biti članak?

Mora biti istinit, ne smije biti dosadan, mora temeljito obavještavati čitatelje, mora biti atraktivan i zanimljiv.

 Kojom rubrikom u novinama se bavite?

Ja se bavim politikom.

S kojim poznatim osobama ste surađivali?

Kad radiš u novinama, onda 365 dana u godini imaš posla sa svima koji su manje-više u nekom području poznati. Npr. Ivo Josipović, Zoran Milanović, neki ministri… Neki novinari se bave posebno estradom, sportom, showbiznisom pa oni razgovaraju s nekim pjevačem i raznim poznatim osobama .

Jeste li uvijek zadovoljni onime što napišete?

Nisam. Općenito sam umjereno zadovoljan. Dobar je osjećaj kada se napiše nešto čime su svi jako zadovoljni. To nije kao pravljenje Jaffa keksa koji uvijek imaju isti oblik. Ljudi uvijek na to različito reagiraju. Ako se npr. pojaviš  na televiziji par puta, svi nešto komentiraju, a neki su postali jako popularni  zahvaljujući televiziji.

Tko sve mora vidjeti članak kad ga napišete, tj. prije nego što izađe?

Mora ga vidjeti nekoliko urednika koji su stupnjevani prema hijerarhiji i lektor,  na kraju se svi članci objese na zid pa ih onda zapravo može vidjeti cijela redakcija i to je jako dobro jer se smanjuje mogućnost grešaka.

Kako funkcioniraju vaše novine na internetu?

Internet sadržaj je sad gotovo identičan kao i na papiru, ali se u najvećoj mjeri razlikuje. Na Internet idu oni članci koji su dnevni, koje će ljudi moći vidjeti odmah iste sekunde.

Da možete birati, biste li se bavili nekim drugim poslom?

Ne bih. Novinarstvo je jako lijep posao i nije mi uopće žao što se bavim njime, iako to zna biti ponekad zahtjevniji posao.

Ivona Hrastić, 7.b

Terenska nastava petih i sedmih razreda u Krapinu

UPOZNALI  MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA

Muzej krapinskih neandertalaca posjetili su učenici petih i sedmih razreda naše škole 18. listopada 2012. te su sudjelovali u radionicama.

Osim iznimno vjernih prikaza života pračovjeka (u obliku filma, skulptura...), muzej obiluje informacijama o stvaranju svemira, svim važnijim otkrićima na području evolucije te nekim zgodama iz povijesti same Krapine. 

Na samom početku obilaska  vodič nas je upoznao s Dragutinom Gorjanovićem - Krambergerom, čovjekom koji je zaslužan za otkriće pračovjeka u Krapini. Potom smo prošli prostorijama u kojima su kronološki bila poredana otkrića na području znanosti, koja su dovela do shvaćanja o razvoju čovjeka.

Zatim smo pogledali film koji je prikazivao nastanak svemira. U prostoriji nakon njega mogli smo vidjeti razvoj života - od najjednostavnijih prema sve složenijim organizmima. To je bilo veoma zanimljivo zato jer je cijeli taj razvoj prikazan kao jedan dan i možemo vidjeti koliko je zapravo trebalo za razvoj čovjeka (čovjek se razvio u zadnjoj minuti!).

Saznali smo razne zanimljivosti o neandertalcima. Oni su lovili goleme jelene, mamute,  živjeli su u spilji i opraštali su se od pokojnika tako da bi napravili rez na glavi dok su kromanjonci stavljali puževe na glavu. Postoje dvije teorije o povezanosti neandertalaca s nama: Out of Africa koja objašnjava da nismo povezani i multiregionalni model koja objašnjava da mi imamo malo DNK neandertalaca.  

Nakon razgledavanja muzeja održana je radionica. Sedmaši su bili pravi mali geolozi. Proučavali su minerale, fosile koralja i školjaka i jako se zabavili, dok su petaši trebali napraviti svoj geološki stup. Svi su odlično odradili svoj posao.

Na kraju geološke radionice voditelj Jurica Sabol zamolio je sedmaše da napišu nešto u njihov spomenar. Zabilježili su kako je ovo bio zanimljiv izlet i zabavna radionica gdje su upoznali  povijesnu baštinu Krapine.

Obilazak muzeja nam se jako svidio i svi smo naučili nešto novo.

   Domagoj Jurišak, 7.a