Osnovna škola "Vladimir Nazor" Sveti Ilija

      Kviz Sveta braća

      Dokumentarna emisija

    . 

ANDRIJA ŠTAMPAR

HRVATSKI LIJEČNIK

• velikan svog vremena
• jedan od najvećih autoriteta na području epidemiologije i svjetske medicine
• pionir preventivne medicine – čovjek koji je siromašne i seljačke generacije naših djedova poučavao kako čuvati zdravlje i boriti se protiv epidemije
• zalagao se da zdravstvena usluga postane besplatna i dostupna svima

OSNIVAČ ŠKOLE NARODNOG ZDRAVLJA

• osnovao je 250 socijalno – medicinskih ustanova

• 4. rujna 1926. godine utemeljio je Školu narodnog zdravlja u Zagrebu koja danas nosi njegovo ime

• osnovana je i knjižnica „Andrija Štampar“, jedna od najstarijih javnozdravstvenih knjižnica u Europi
• pokrenuo je i Glasnik Ministarstva narodnog zdravlja… u prvom broju on piše: „Bez etičke obnove nema ni obnove narodnog zdravlja. Moralna je dužnost svakog čovjeka da pazi na svoje zdravlje, a dužnost je liječnika da se brine za zdravlje drugih ljudi bez ikakva obzira na njihovo ekonomsko stanje i na svoju materijalnu korist.“

OTAC SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE

• imao je ključnu ulogu u osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

• izradio je Ustav Svjetske Zdravstvene organizacije, a na prvom je  zasjedanju WHO-a 1948. godine u Ženevi jednoglasno izabran za prvog predsjednika Skupštine WHO
• njegov izraz „zdravlje za svakoga“ inspirira Svjetsku zdravstvenu organizaciju i danas

I Have a Dream – Martin Luther King Jr.

 Martina Sedlar

Mohandas Karamchand Gandhi  -  Mahatma

Mohandas Karamchand Gandhi,  zvan Mahatma,, što znači Velika duša (Porbandar, 2. X. 1869 – Delhi, 30.I.1948).

Bio je indijski političar i narodni vođa.  U Londonu je završio studij prava, bio odvjetnik u Bombayu, zatim u Južnoj Africi, gdje se zauzimao za prava ondje naseljenih Indijaca.

1918. godine preuzeo je vodstvo Indijskoga nacionalnog pokreta i uveo nove metode u borbi za oslobođenje Indije od britanskoga gospodstva.

Kada su 1919. kolonijalne vlasti donijele zakon o suzbijanju revolucionarne djelatnosti, Gandhi je pokrenuo 1. kampanju građanske neposlušnosti (1920–22): odbacivši aktivnu i oružanu borbu, propagirao je nenasilne metode građanskoga neposluha pasivnim otporom britanskoj vlasti i uskraćivanjem suradnje (uprava, sudstvo, školstvo) s britanskom vladom. Od 1921. zagovarao obnovu domaćih obrta kako bi se Indijci oslobodili gospodarske ovisnosti o Velikoj Britaniji. Kada su 1922. izbili veliki nemiri i proveden opći bojkot britanske robe, Gandhi je bio osuđen na 6 godina tamnice, ali je već 1924. pušten na slobodu i izabran za predsjednika Indijskoga nacionalnoga kongresa.

1930. organizirao je 2. kampanju građanske neposlušnosti protiv monopola soli, tako da je javno na obali isparavanjem izlučio sol iz morske vode; zbog toga je zatvoren, ali je pušten 1931; iste je godine postao predstavnik Indijskoga nacionalnoga kongresa na londonskoj Konferenciji okrugloga stola koja je trebala sporazumno riješiti britansko-indijski spor i koja je bila podlogom za indijski ustav iz 1935.

Zbog sukoba s bivšim učenikom i pristašom Jawaharlalom Nehruom, koji je odbacio pasivne metode u borbi za osamostaljenje Indije i preuzeo vodstvo lijevoga krila Indijskoga nacionalnoga kongresa, Gandhi se povukao u meditativan život na selu. Godine 1934. odrekao se predsjedništva u Indijskome nacionalnom kongresu, ali je svojim poznatim štrajkovima glađu i dalje želio vladu prisiliti na provođenje reforme. Nepokolebljiv borac protiv rasne diskriminacije, Gandhi je oštro osuđivao Hitlera, a kada je 1939. izbio II. svjetski rat, smatrao je da treba dati podršku Velikoj Britaniji. Godine 1940. opet je bio na čelu Indijskoga nacionalnoga kongresa, koji je 1941. donio rezoluciju o povlačenju Britanaca iz Indije. Gandhi i drugi prvaci Kongresa bili su uhićeni, u zemlji su izbili žestoki nemiri, a on sam proveo je tada svoj poznati 21-dnevni štrajk glađu i gotovo stradao životom. Oslobođen 1944., Gandhi se 1946., neposredno prije ostvarenja indijske neovisnosti, odlučno usprotivio diobi Indije i teoriji o dvjema nacijama, a plan britanske vlade o podjeli proglasio je »tragedijom«, što su strahoviti međusobni pokolji hinduista i muslimana ubrzo i potvrdili. Štrajkom glađu uspio je zaustaviti pokolje u Calcutti (1947). Ubio ga je jedan hinduistički fanatik.

https://create.kahoot.it/details/164cc91c-6b20-40b8-bd2a-088553b9c840

Gandhijevi citati:

Najbolji način za pronaći samoga sebe je izgubiti se u pomoći koju pružamo drugima."

"Kad god se nađeš suočen s protivnikom, pobijedi ga s ljubavlju."

"Kad bismo sami sebe promijenili, okolnosti u svijetu bi se također promijenile. Kada čovjek mijenja svoju prirodu, tada se i stav svijeta mijenja prema njemu."

Živi kao da ćeš sutra umrijeti. Uči kao da ćeš živjeti zauvijek."

"Budućnost ovisi o onome što ćeš učiniti danas."

"Sreća je kada su ono što misliš, ono što kažeš i ono što radiš u harmoniji."

"Neprijatelj je strah. Mislimo da je mržnja, ali je strah."

"Mir je najmoćnije oružje čovječanstva."

"Ljubav je najjača snaga koju svijet posjeduje, a istovremeno je i najskromnija."

"Kada postoji ljubav, tada postoji i život."

"Nije vrijedno imati slobodu, ako ona ne uključuje slobodu da se griješi."

"Oko za oko samo će oslijepiti svijet."

"Tvoja uvjerenja postaju tvoje misli. Tvoje misli postaju tvoje riječi. Tvoje riječi postaju tvoja djela. Tvoja djla postaju tvoje navike. Tvoje navike postaju tvoje vrijednosti. Tvoje vrijednosti postaju tvoja sudbina."

"Možda nikad nećeš znati kakvi rezultati će doći iz tvojih djela, ali ako ništa ne učiniš - neće biti ni rezultata."

"Imaj vjere u čovječanstvo. Čovječanstvo je poput oceana; ako je nekoliko kapi u oceanu prljavo, ne znači da je cijeli ocean prljav."

Moj život je moja poruka."

"Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu."

"Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako stalno ponavljam kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost da to i napravim."

"Odbijam silu jer ono što je naizgled njen dobar rezultat, ne traje dugo; nasuprot tome, ono loše što ona učini, ostaje zauvijek."

"Nitko me ne može povrijediti bez mog dopuštenja."

Martina Sedlar, učiteljica Povijesti i Željko Uremović, učitelj Geografije